Upoznaj Hrvatsku
Hrvatska ima:
- jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
- pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride;
- kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).
Površina obalnog mora: 33.200 km²
Površina kopna i mora: 89.810 km²
Ukupna gospodarska površina: 113.680 km²
Dužina kopnenih granica: 2.028 km – detaljnije
Dužina obale: 5.835 km
Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Dužina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih)
Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić (sjedište najveće hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)… (vidi i: Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj)
Klima
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.
Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.
Kulturna baština
Duž jadranske obale i otoka nižu se spomenici od kojih su mnogi svojom ljepotom i umjetničkom vrijednošću zaslužili da budu upisani u UNESCO-ov popis svjetske spomeničke baštine. UNESCO je s pravom prepoznao veličinu, ljepotu i važnost ovih spomenika, a mi Vas pozivamo da ih upoznate na Vašem putovanju Hrvatskom. Dođete li u Poreč, Split, Trogir, Šibenik ili Dubrovnik, otkrit ćete i sami njihovu ljepotu, čak i ako niste zaljubljenik u povijest umjetnosti. Ne propustite posjet Areni u Puli, crkvi sv. Donata u Zadru ili zvonicima na otoku Rabu.
Prirodne znamenitosti
Od svukupno 8 nacionalnih parkova, njih čak 7 smjestilo se izravno ili u neposrednoj blizini mora, a osmi nacionalni park, Plitvička jezera, od obale je udaljen manje od 200 km. Otočnu skupinu Brijune, smještenu uz zapadnu obalu Istre, sačinjavaju 2 veća i 12 manjih otočića, drugi otočni nacionalni park, Kornati, najrazvednija je otočna skupna na cijelom Mediteranu. Mljet, nacionalni park, poseban je po dvama jezerima, Velikom i Malom jezeru. Nacionalni parkovi Sjeverni Velebit, Paklenica i Risnjak su privlačni za planinare, speleologe, botaničare i alpiniste, a riječni nacionalni park Krka nalazi se na najljepšoj hrvatskoj kraškoj rijeci.
U Hrvatskoj je dosada proglašeno 10 parkova prirode, od kojih se njih 5 nalazi na obali. Park prirode Biokovo nalazi se na istoimenoj planini iznad Makarska rivijere i odredište je botaničara, biciklista i penjača. Park prirode Telašćica smješten na ulazu u nacionali park Kornate, zaljev je sa visokom okomitom liticom na čijem se vrhu nalazi veliko slano jezero. Velebitski park prirode nadomak Zadar rivijere privlači spelologe i ljubitelje aktivnog odmora. U blizini Zadra nalazi se i najveće hrvatsko jezero-Vransko jezero. Iznad Opatije smjestila se Učka, planina i park prirode te kraj poznat po klimatsko-lječilišnim osobitostima.
Otoci
Hrvatski otoci su mali paralelni svjetovi za sebe, svaki ima svoj život, svoj duh i svoju poruku. Među hrvatskim se otocima ističu Kornati, remek djelo prirode, dok su mali šibenski otoci poput Krapnja pravo mjesto za skrovit odmor. Pred Splitom se smjestio najsunčaniji otok Hvar s najstarijim kazalištem u Europi.
Otok Brač je poznat po dvjesto metara dugom pješčanom sprudu Zlatni rat koji je raj za surfere, dok se nadomak Visa nalazi Modra spilja – prirodni fenomen Jadrana.
Na krajnjem su se jugu Hrvatske smjestili šumoviti otok Korčula, dom Marka Pola te zeleni Elafitski otoci pred Dubrovnikom.